Hronična bolest
bubrega

Vitalna uloga bubrega i glas pacijenta

Bubrezi igraju ključnu ulogu u telu: uklanjaju toksine i otpadne produkte metabolizma ćelija, kontrolišu krvni pritisak i balansiraju nivo telesne tečnosti, soli i minerala. Takođe su uključeni u metabolizam i proizvodnju vitamina D, kao i hormona koji regulišu proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i krvni pritisak.2
Svojom funkcijom obezbedjuju optimalne uslove za funckionisanje mnogih sistema organa u telu.1,2,5 

 

Bubrezi to postižu kroz složenu interakciju sa drugim organima kao što je srce. 
Nije iznenađujuće da 1 od 5 pacijenata sa dijagnozom hronične bolesti bubrega (HBB) razvije kardiovaskularne komplikacije, a oba imaju zajedničke faktore rizika kao što su dijabetes, gojaznost i hipertenzija.

 

Poslušajte glas pacijenta o tome koliko je teško živeti sa hroničnom bolesti bubrega 

Ivana Jović, HBB pacijent

 

Dobro razumevanje mehanizama koji stoje iza nastanka i komorbiditeta hronične bubrežne bolesti omogućava nam da transformišemo lečenje postavljanjem ranije dijagnoze i intervencije, pomažući da se spreči ili uspori napredovanje bolesti.3,4

Reference:
1. NIH National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases [Internet]. Your Kidneys & How They Work [cited June 3rd 2024]. Available from: https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/kidneys-how-they-work
2. National Kidney Foundation [Internet]. How Your Kidneys Work [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.kidney.org/kidneydisease/howkidneyswrk
3. Tangri N, et al. Prevalence of undiagnosed stage 3 chronic kidney disease in France, Germany, Italy, Japan and the USA: results from the multinational observational REVEAL-CKD study. BMJ Open. May 22 2023;13(5):e067386.  
4. World Economic Forum [Internet]. Dobber R. Early detection of chronic kidney disease can save lives and cut costs [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.weforum.org/agenda/2021/03/early-detection-chronic-kidney-disease-save-lives-cut-costs/
5. Robson L. The kidney--an organ of critical importance in physiology. J Physiol. 2014;592(18):3953-3954. doi:10.1113/jphysiol.2014.279216

Šta je hronična bolest bubrega?

Hronična bolest bubrega (HBB) je krovni termin za mnoge bubrežne bolesti koje obuhvataju različite primarne poremećaje i faze progresije bolesti.1 
Stoga je populacija pacijenata veoma heterogena, a lečenje može biti složeno.

 

HBB je jedan od najvećih zdravstvenih izazova sa kojima se suočavamo. 

 

Pogađa 1 od 10 osoba širom sveta.2 Ljudi koji žive sa HBB progresivno gube bubrežnu funkciju, što na kraju može dovesti do otkazivanja bubrega.3

 

Za dijagnostikovanje hronične bolesti bubrega KDIGO preporučuje4
• Analizu urina (UACR) za detekciju oštećenja bubrega
• Analizu krvi (eGFR) da bi se izmerila bubrežna funkcija
 

 

KDIGO kriterijum za dijagnozu HBB: bilo šta od navedenog duže od 3 meseca4
• UACR ≥30 mg/g (≥3 mg/mmol) 
• eGFR<60 mL/min/1.73 m2

5 stadijuma hronične bolesti bubrega3*

kidney kidney

*stadijum 1 GFR ≥90mL/min/1.73 m2, stadijum 2 GFR 60–89mL/min/1.73 m2, stadijum 3 GFR 30–59mL/min/1.73 m2, stadijum 4 GFR 15–29mL/min/1.73 m2, stadujim 5 GFR <15mL/min/1.73 m2

 

eGFR, procenjena brzina glomerilarne filtracije, UACR, odnos albumin kreatinin u urinu, KDIGO, Kidney Disease: Improving Global Outcomes

Reference:
  1. Smart BTH, et al. Is "chronic kidney disease" a disease? J Eval Clin Pract. Oct 2018;24(5):1033-1040.
  2. Kovesdy CP. Epidemiology of chronic kidney disease: an update 2022. Kidney Int Suppl (2011). Apr 2022;12(1):7-11.
  3. National Kidney Foundation [Internet]. Kidney Disease: The Basics, [cited June 3rd, 2024] Available from: https://www.kidney.org/news/newsroom/fsindex
  4. Levin A et al. Kidney Int. 2014;85 (1 ):49–61.

Ključno je prepoznati pacijente u riziku1,2,3

Većina ljudi (90%) sa HBB nije svesna da ima bolest.4 Približno polovina onih sa ozbiljno smanjenom funkcijom bubrega (stadijum 3-5) ostaju nedijagnostikovani čak i kada simptomi postanu očigledni.5

 

Ključno je prepoznati pacijente u riziku:

green green

 

Najčešći uzroci bolesti bubrega su dijabetes, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, uključujući i srčanu insuficijenciju.2
Danas je moguće usporiti napredovanje HBB i odložiti potrebu za dijalizom. Na kraju, naš cilj je da zaustavimo progresiju do otkazivanja bubrega.

SI, srčana insuficijencija, AKI, akutno oštećenje bubrega, HBB, hronična bolest bubrega; KVB, kardiovaskularna bolest

 

Reference:

  1. Shlipak MG, et al. The case for early identification and intervention of chronic kidney disease: conclusions from a Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) Controversies Conference, Kidney Int 2021;99:34–47;
  2. National Kidney Foundation [cited June 3rd, 2024]. Available at: https://www.kidney.org/sites/default/files/02-10-6800_2303_manageckd_algorithmv4_final.pdf
  3. House AA et al. Heart failure in chronic kidney disease: Conclusions from a Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) Controversies Conference. Kidney Int 2019; 95(6):1304–17.
  4. Tuot DS, et al. Chronic kidney disease awareness among individuals with clinical markers of kidney dysfunction. Clin J Am Soc Nephrol. Aug 2011;6(8):1838-44.
  5. Carpio EM, et al. Hypertension and cardiovascular risk factor management in a multi-ethnic cohort of adults with CKD: a cross sectional study in general practice. J Nephrol. Apr 2022;35(3):901-910

Proteinurija kao meta hronične bolesti bubrega

Propuštanje čak i malih količina proteina u urinu jedan je od najranijih znakova oštećenja bubrega i prediktor je progresivnog opadanja njihove funkcije. Povišena koncentracija proteina u urinu – poznata kao „albuminurija“ ili „proteinurija“ – povezana je sa povećanim rizikom od gubitka funkcije bubrega tokom vremena, što dovodi do HBB.3

 

Prisustvo albuminurije je povezano sa povećanim rizikom od progresivnog gubitka bubrežne funkcije tokom vremena.1

Round

Albuminurija se meri putem ACR (odnos albumina i kreatinina) u urinu; normalna količina albumina u urinu je manja od 30 mg/g, a sve iznad 30 mg/g može ukazivati na bolest bubrega.2

 

Nivo albuminurije definisan je sledećim vrednostima:2

 

• A1 - UACR < 30 mg/g

 

• A2 - 30 - 300 mg/g

 

• A3 - 30 - 300 mg/g

 

Merenje albumina u urinu je važan alat za dijagnostikovanje i praćenje progresije hronične bolesti bubrega (HBB) i najčešće se meri putem ACR (odnos albumin-kreatinin) u urinu.4 Trenutno se mali broj pacijenata sa dijabetesom, a retko osobe bez dijabetesa sistematski pregledaju sa ciljem detektovanja proteinurije.5

 

Klinička istraživanja su pokazala da nivo smanjenja proteinurije pozitivno korelira sa dugotrajnom zaštitom bubrega; te, što je veće početno smanjenje proteinurije u prvih nekoliko meseci lečenja, to je manji rizik od završnog stadijuma bubrežne bolesti tokom lečenja.6 Međutim, jedan broj pacijenata ima rezidualnu proteinuriju uprkos tome što je na standardnoj terapiji za HBB, ostajući u riziku za progresiju bubrežne bolesti.7

Reference:
  1. Lambers Heerspink, HJ, Gansevoort, RT. Albuminuria Is an Appropriate Therapeutic Target in Patients with CKD: The Pro View. Clin J Am Soc Nephrol; 2015:10(6):p 1079-1088.
  2. KDIGO. CKD Evaluation and Management. https://kdigo.org/guidelines/ckd-evaluation-and-management/. Last accessed: June 2024.
  3. National Kidney Foundation [Internet]. Albuminuria (proteinuria) [cited June 3rd 2024]. Available from: https://www.kidney.org/atoz/content/albuminuria
  4. National Kidney Foundation [Internet]. ACR [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.kidney.org/kidneydisease/siemens_hcp_acr#:~:text=Albumin-to-creatinine%20ratio%20%28ACR%29%20is%20the%20first%20method%20of,concentration%20in%20milligrams%20by%20creatinine%20concentration%20in%20grams.
  5. de Jong, et al. (2006). Screening, monitoring, and treatment of albuminuria: Public health perspectives. Journal of the American Society of Nephrology : JASN, 17(8), 2120–2126.
  6. Cravedi, P., & Remuzzi, G. (2013). Pathophysiology of proteinuria and its value as an outcome measure in chronic kidney disease. British journal of clinical pharmacology, 76(4), 516–523.
  7. Yau K, et al. Prescribing SGLT2 Inhibitors in Patients With CKD: Expanding Indications and Practical Considerations. Kidney Int Rep. Jul 2022;7(7):1463-1476.

Srčana insuficijencija (SI) kod hronične bolesti bubrega

HBB je dvosmerno povezana sa srčanom insuficijencijom (SI), što znači da pogoršanje jedne bolesti izaziva pogoršanje druge. 

40–50% pacijenata sa SI ima HBB.1 

SI je složen sindrom koji se javlja kada srce ne može da pumpa dovoljno krvi u sistemsku cirkulaciju.2 
Koronarna arterijska bolest (KAB) može da oslabi srčani mišić tokom vremena, a to može dovesti do SI, ali to nije jedini razlog zašto srce moze otkazati.3,4

Saznajte više o srčanoj insuficijenciji

Reference:

  1. Damman K, et al. Renal impairment, worsening renal function, and outcome in patients with heart failure: an updated meta-analysis. Eur Heart J. Feb 2014;35(7):455-69.
  2. Mayo Clinic. [Internet] Heart failure. [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-failure/symptoms-causes/syc-20373142
  3. American Heart Association [Internet]. What Causes Heart Failure? [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.heart.org/en/health-topics/heart-failure/causes-and-risks-for-heart-failure/causes-of-heart-failure
  4. Centers for Disease Control and Prevention [Internet]. Coronary Artery Disease (CAD). [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.cdc.gov/heart-disease/about/coronary-artery-disease.html?CDC_AAref_Val=https://www.cdc.gov/heartdisease/coronary_ad.htm

Hipertenzija - Kako su povišen krvni pritisak i bolest bubrega povezani

Hronična bolest bubrega (HBB) i hipertenzija često koegzistiraju i mogu imati dvosmernu vezu, predstavljajući značajan zdravstveni izazov za pojedince pogođene ovim oboljenjima. Lečenje ovih bolesti je ključno za sprečavanje daljeg oštećenja bubrega i smanjenje rizika od komplikacija kao što su bolesti srca i moždani udar.1,2

 

Stalni visok krvni pritisak može oštetiti krvne sudove u bubrezima, utičući na njihovu sposobnost da pravilno funkcionišu. Povišen krvni pritisak ostavlja ožiljke na ovim krvnim sudovima glomerula, što dovodi do sužavanja i eventualne opstrukcije, smanjujući dotok krvi u bubrege i narušavajući njihovu sposobnost da efikasno filtriraju štetne materije. Vremenom to može dovesti do oštećenja bubrega ili otkazivanja bubrega.3

 

Istovremeno, bubrezi igraju ključnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Oni pomažu u održavanju ravnoteže elektrolita, tečnosti i hormona koji utiču na krvni pritisak.4 Oštećeni bubrezi ne mogu efikasno da regulišu krvni pritisak.

 

Postoji potreba za multidisciplinarnim i sveobuhvatnim pristupom u lečenju HBB i hipertenzije uključujući modifikacije životnog stila, optimizovane režime uzimanja lekova i integrisane modele nege koji uključuju saradnju između nefrologa, kardiologa i drugih specijalista, kao i lekara na primarnom zdravstvenom nivou.

Reference:

  1. Cai A, Calhoun DA. Resistant Hypertension: An Update of Experimental and Clinical Findings. Hypertension. Jul 2017;70(1):5-9.
  2. World Health Organization. Hypertension. [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hypertension
  3. Cleveland Clinic [Internet]. Renal Hypertension. [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16459-renal-hypertension
  4. Coffman, T. M., & Crowley, S. D. (2008). Kidney in hypertension. Hypertension, 51(4), 811–816.

Dijabetes tipa 2 i hronična bolest bubrega

green

Dijabetes tipa 2 (T2D) je vodeći uzrok hronične bolesti bubrega (HBB) i završnog stadijuma bolesti bubrega (ESRD), što je povezano sa povećanim mortalitetom, lošim kardiovaskularnim ishodima i velikim ekonomskim opterećenjem.1

 

Više od jedne trećine ljudi sa T2D imaju HBB, a ova populacija ima 10 i više puta povećan rizik od mortaliteta u poređenju sa onima koji imaju samo T2D.2 Gojaznost i insulinska rezistencija su dva ključna pokretača u razvoju T2D i takođe su povezani sa nastankom bolesti srca i cirkulacije, jetre i bubrega.3

Saznajte više o dijabetesu

Reference:

  1. McGill JB, et al. Making an impact on kidney disease in people with type 2 diabetes: the importance of screening for albuminuria. BMJ Open Diabetes Research and Care 2022;10:e002806.
  2. Wondmkun Y. T. (2020). Obesity, Insulin Resistance, and Type 2 Diabetes: Associations and Therapeutic Implications. Diabetes, metabolic syndrome and obesity : targets and therapy, 13, 3611–3616.

Učinite promenu za zdravlje bubrega

Težimo budućnosti u kojoj rana dijagnoza i lečenje daje nadu da skoro 850 miliona ljudi širom sveta pogođenih HBB-om žive bolje i zdravije.1

Napravite promenu za zdravlje bubrega

Man

 

Inicijativa pod nazivom “Make the Change for Kidney Health” kreirana je u saradnji kompanije AstraZeneca i Globalne alijanse pacijenata za zdravlje bubrega, i okuplja organizacije pacijenata, zdravstvene radnike i industriju kako bi osvestila i pozvala vlade da prepoznaju HBB kao urgentan globalni zdravstveni prioritet i implementiraju zdravstvene politike koje omogućavaju ranije otkrivanje, dijagnozu i neposredan pristup nezi i lečenju. 

 

Saznajte više na stranici Make the Change for Kidney Health (link do: https://globalkidneyalliance.org/make-the-change/?utm_source=changeforkidneyhealth.com&utm_medium=referral&utm_campaign=make_the_change)

Naša predanost

Usresredjeni smo na istraživanje terapija i rešenja kroz celi kontinuum lečenja, od prevencije i zaštite pre same dijagnoze HBB-a, do usporavanja progresije i lečenja ozbiljnih komplikacija ove bolesti.

 

Radeći ovo, cilj nam je da doprinesemo najboljim mogućim ishodima za pacijente, zdravstvene sisteme, negovatelje, privredu i planetu. 

 

Reference:

  1. Jager et al. A single number for advocacy and communication—worldwide more than 850 million individuals have kidney diseases. 2019. [cited June 3rd, 2024]. Available from: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31582227/


VEEVA ID: RS-5787, Jul 2024