myAstrazeneca.rs
Predstavništvo AstraZeneca UK Limited Beograd Milutina Milankovića 1i, 11070 Beograd
Faktori koji mogu inicirati ili pogoršati simptome astme uključuju virusne infekcije, alergene u kućnom ili radnom okruženju (npr. grinje iz kućne prašine, polen, bubašvabe), duvanski dim, fizička aktivnost i stres). Neki lekovi, npr. beta-blokatori, acetilsalicilna kiselina ili drugi nesteroidni antireumatici mogu izazvati astmu ili provocirati simptome.1
Adaptirano iz reference 2.
Pogoršanja astme, koje se takođe nazivaju egzacerbacije ili napadi, mogu biti fatalna, čak i kod osoba sa naizgled blagom astmom. Ona su češća i teža ukoliko je astma nekontrolisana kao i kod nekih visoko rizičnih pacijenata. Međutim, pogoršanja se mogu javiti čak i kod osoba koje dobijaju terapiju za astmu, tako da svi pacijenti treba da imaju spreman akcioni plan za astmu.1
Astma je bolest sa mnogo varijacija (fenotipova), koju obično karakteriše hronično zapaljenje disajnih puteva.
Astma ima dve ključne karakteristike koje je definišu:
• respiratorne simptome, kao što su zviždanje u grudima, kratak dah, stezanje u grudima i kašalj u anamnezi, koji variraju tokom vremena i po intenzitetu i
• varijabilno ograničenje ekspiratornog protoka vazduha.1
Kriterijumi za dijagnozu astme1
FEV1 – forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi
PEF – vršni ekspiratorni protok
Reference:
Globalna inicijativa za astmu (GINA) je osnovana da bi se povećala svest o astmi kod zdravstvenih radnika, javnih zdravstvenih vlasti i celokupne zajednice, kao i da bi se poboljšala prevencija i zbrinjavanje kroz koordinisane napore na globalnom nivou. GINA priprema naučne izveštaje o astmi, podstiče diseminaciju informacija i implementaciju preporuka i promoviše međunarodnu saradnju u istraživanjima vezanim za astmu.
Globalna strategija za zbrinjavanje i prevenciju astme pruža jedan sveobuhvatan i integrisan pristup zbrinjavanju astme koji može biti prilagođen lokalnim uslovima i pojedinačnim pacijentima. Izveštaj se ažurira svake godine, u danima oko obeležavanja Svetskog dana astme, što je prvi utorak u maju mesecu.
Globalna inicijativa za astmu (GINA) za obeležavanje Svetskog dana borbe protiv astme u 2024.godini odabrala je kao temu “Edukacija o astmi osnažuje- informacija je ključ“. Ključne tačke gde je potrebna kontinuirana edukacija i pacijenata i zdravstvenih radnika jeste nepravrovremena dijagnoza, nedovoljna upotreba inhalacionih kortikosteroida koji leče upalu, prekomerna upotreba i preveliko oslanjanje na lekove za brzo otklanjanje simptoma, kao i prekomerna upotreba oralnih kortikosteroida koja može dovesti do pojave mnogih neželjenih posledica kao što su: dijabetes tipa 2, oštećenja bubrega, katarakta, kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, pneumonije, depresija i anksioznost.
GINA vodiče za zdravstvene radnike, kao i GINA vodič za pacijente možete pronaći na stranici https://ginasthma.org/
Reference:
The Global Initiative for Asthma (GINA). Global strategy for asthma management and prevention https://ginasthma.org/
Cilj lečenja astme je postizanje dobre kontrole bolesti, a dobra kontrola je povezana sa boljim kvalitetom života, boljom funkcijom pluća, smanjenjem rizika od pogoršanja bolesti, smanjenjem broja hitnih intervencija i/ili hospitalizacija, a na kraju i smanjenje mortaliteta.
Rizici neadekvatnog lečenja astme odnose se na egzacerbacije bolesti, razvoj trajnog oštećenja plućne funkcije sa remodeliranjem disajnih puteva i mortalitet od same bolesti.
Astma se može efikasno lečiti, i kod većine pacijenata se može postići dobra kontrola astme. Kada je astma dobro kontrolisana, pacijenti mogu:
Terapija lekovima koji sadrže inhalacione kortikosteroide (IKS), izrazito smanjuje učestalost i težinu simptoma astme i izrazito smanjuje rizik od pogoršanja ili smrti usled astme.
Lečenje astme treba prilagoditi kod svakog pojedinačnog pacijenta, uzimajući u obzir nivo kontrole simptoma, faktore rizika za pogoršanje, fenotipske karakteristike i preferencije, kao i efikasnost dostupnih lekova, njihovu bezbednost sigurnost i cenu koja ide na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje ili pacijenta.
GINA svake godine izda preporuke i strategiju za lečenje astme u skladu sa najnovim rezultatima kliničkih studija, a koja u odnosu na prethodno izdanje može imati značajne ili pak minimalne izmene. Da biste videli ovogodišnju GINA strategiju za lečenje astme, posetite https://ginasthma.org/
Reference:
The Global Initiative for Asthma (GINA). Global strategy for asthma management and prevention https://ginasthma.org/
Nekontrolisana astma uključuje jedan ili oba uslova od navedenih:
Mnogi od ovih pacijenata mogu potencijalno imati blagu astmu, tj da njihova astma može biti dobro kontrolisana sa niskom dozom IKS, ako se uzima redovno.1
Astma teška za lečenje je astma koja je nekontrolisana uprkos terapiji na koraku GINA 4 ili 5 (npr srednje ili visoke doze IKS uz dodatni lek za kontrolu astme; terapija održavanja sa OKS) ili koja zahteva takav tretman da bi se održala kontrola simptoma i smanjio rizik od egzacerbacija.
U mnogim slučajevima, astma može izgledati teška za lečenje zbog mnogih faktora, kao što su nepravilna tehnika inhalacije, loša adherenca, pušenje ili komorbiditeti ili zbog toga što je nepravilno postavljena dijagnoza.1
Teška astma je podskup astme teške za lečenje. Teška astma je astma koja je nekontrolisana uprkos pridržavanju maksimalnoj optimizovanoj terapiji i lečenjem faktora koji joj doprinose, ili koja se pogoršava kada se visoka doza lekova smanji.
Nekad se zove teška rezistentna astma, jer može biti relativno rezistentna na visoke doze IKS. Ipak sa dodatkom biološke terapije, reč rezistentna nije više prikladna.
Astma nije klasifikovana kao teška ukoliko se značajno poboljšava nakon razrešavanja faktora koji joj doprinose, poput tehnike inhalacije ili adherence.1
Podaci za prevalenciju teške astme nedostaju i smatra se da se prevalencija kreće izmedju 5% i 10% svih astmatičnih pacijenata.
Podaci iz istraživanja na adultnim pacijentima sa astmom iz Holandije pokazalo je da 17.4% ukupne populacije pacijenata sa astmom ima astmu tešku za lečenje, koja se definiše kao nekontrolisana astma uprkos primeni visokih doza lekova za održavanje. Ipak, samo 20.5% ovih pacijenata je imalo dobru adherencu na visoke doze IKS koji su im propisani i ispravnu tehniku inhalacije, odakle proizilazi da prema ovom istraživanju tešku astmu ima 3.6% od ukupne populacije pacijenata sa astmom.2
Reference:
GINA je 2018.godine objavila prvi vodič za dijanozu i lečenje astme teške za lečenje i teške astme i od tada s vremena na vreme objavljuje revizije vodiča u skladu sa novim podacima iz kliničkih istraživanja i dostupnim novim terapijskim opcijama. Vodič, između ostalog, pruža detaljan algoritam za dijagnozu i lečenje teške astme sa svim potrebnim koracima koje je potrebno ispratiti:
I Ispitivanje i zbrinjavanje odraslih pacijenata i adolescenata sa astmom teškom za lečenje, koje se dešava na primarnom nivou zdravstvene zaštite (lekar opšte medicine ili specijalista);
II Procena i lečenje fenotipova sa teškom astmom, koje se dešava na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite (specijalista ili centar za tešku astmu);
III Zbrinjavanje i praćenje terapije teške astme, koji podrazumeva saradnju izmedju specijaliste za tešku astmu i lekara na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Da biste videli poslednju reviziju GINA strategije za dijagnozu i lečenje astme teške za lečenje i teške astme, kao i sve detalje,
posetite https://ginasthma.org/
Reference:
The Global Initiative for Asthma (GINA). Global strategy for asthma management and prevention https://ginasthma.org/
VEEVA ID: RS-5803, Jul 2024